@custos - evo da ne opterećujemo Panzera, ovoriću ja novi topic. I meni se topic "komentari" ne dopada, ni imenom ni sadržajem.
Evo malo da promjenim i portal. MOL/INA kao INA/Energopetrol?
http://www.banka.hr/regija/madjarski-mi ... ionice-ine
Vijesti iz ekonomije/privrede
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Uzgred, kada smo kod portala, da li neko ima više informacija o trenutnoj vlasničko/upravljačkoj strukturi portala business.hr koji je 2009 kupio M. Selimović? http://www.nacional.hr/clanak/57298/pr- ... sinesshr-a
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Evo dobre vijesti za ovu novu temu,naravno nije iz naše zemlje.Kod nas ovakve i slične kompanije drže investitori sa područja bivšeg Sovjetskog Saveza.iz Rusije,Litvanije i slično.Naravno,u sprezi sa domaćim kriminalcima u vlasti i oko nje.Takve u Hrvatskoj odavno koncentrišu u Remetinec.Kod nas na žalost nema ko to raditi.zauzeti su borbom za nacionalne interese.Trebalo bo organizirati susret uposlenika fabrike Birač,Bosnalijeka i Fabrike duhana Sarajevo.Nek ljudi razmjene iskustva.
Možda za neke još nije kasno!
NOVA ULAGANJA U PLIVU!
Ukupna ulaganja u Zagrebu veća od 120 milijuna dolara •Uz 100 milijuna dolara uloženih u nova postrojenja u Črnomercu, najavljena je dodatna investicija od još 20 milijuna dolara u proizvodnju sterilnih oblika lijekova •Značajno povećanje proizvodnje i izvoza •Nove prilike za hrvatsko gospodarstvo
Zagreb, 18. listopada 2013. - U nazočnosti Zorana Milanovića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, dr. Branka Grčića, potpredsjednika Vlade i ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ivana Vrdoljaka, ministra gospodarstva, u PLIVI je danas svečano otvoren novi pogon za proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova. Novi pogon na proizvodnoj lokaciji u Zagrebu omogućit će bitno povećanje PLIVINIH kapaciteta u proizvodnji tableta i kapsula i izravno povećati izvoz, s obzirom da je najveći dio tih proizvoda namijenjen međunarodnim tržištima.
Investicija vrijedna više od 100 milijuna dolara na PLIVINOJ proizvodnoj lokaciji u Zagrebu obuhvaća i preseljenje postojećeg pilot postrojenja za proizvodnju tableta u novi objekt te značajno povećanje kapaciteta za proizvodnju sterilnih oblika lijekova. Osnovna obilježja pogona su inovativna tehnologija i trenutno najmodernija i najsofisticiranija proizvodna oprema dostupna u svijetu. Navedena proizvodnja iziskuje posebne uvjete kontrole proizvodnih prostora i okoliša i predstavlja najosjetljiviji i jedan od najzahtjevnijih oblika farmaceutske proizvodnje uopće.
„Ova je godina za nas od posebne važnosti, jer privodimo kraju jedan od najvećih investicijskih ciklusa u povijesti kompanije. Zadovoljan sam što je Teva danas među najvećim privatnim investitorima u Hrvatskoj i što ukupna ulaganja u proizvodne pogone u Zagrebu i Savskom Marofu iznose više od 200 milijuna dolara. Osim rasta proizvodnje i izvoza značaj ove investicije je u otvaranju novih radnih mjesta, pri čemu treba imati na umu da svako radno mjesto u PLIVI značajno multiplicira broj radnih mjesta kod brojnih dobavljača koji sudjeluju u PLIVINOM proizvodnom lancu", istaknuo je Tihomir Orešković, predsjednik Uprave PLIVE i dodao: "S velikim zadovoljstvom danas možemo reći kako je uz već spomenuta ulaganja, upravo odobrena dodatna investicija od 20 milijuna dolara u proizvodnju sterilnih oblika lijekova."
Predstavljajući novo proizvodno postrojenje dr. Miran Denac, član Uprave PLIVE i direktor Operacija Hrvatske, rekao je: "Investicije u ova postrojenja na zagrebačkoj lokaciji iznose oko 100 milijuna dolara, a u ovaj je pogon ugrađena trenutno najmodernija i najsofisticiranija proizvodna oprema. Visokostručno osoblje već je obučeno za rad na novim proizvodnim linijama, a nakon postupnog popunjavanja proizvodnih kapaciteta, u ovom pogonu otvarat ćemo dodatna radna mjesta. Zahvalio bih se i projektnom timu koji je velikom brzinom, stručnošću, dobrom organizacijom te inovativnošću u ključnim trenucima, izgradio pogon u okviru investicijskog plana."
Ugledni gosti, u pratnji domaćina, obišli su novi pogon za proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova koji će PLIVINE i Tevine kapacitete povećati za 2 milijarde tableta ili za više od 25% na godinu. Budući da će se u novom pogonu uglavnom proizvoditi lijekovi za zahtjevno američko tržište i tržište Europske unije, komercijalna proizvodnja započet će neposredno nakon odobrenja američke regulatorne agencije (FDA) kao i drugih regulatornih tijela.
PLIVA.hr novosti
Možda za neke još nije kasno!
NOVA ULAGANJA U PLIVU!
Ukupna ulaganja u Zagrebu veća od 120 milijuna dolara •Uz 100 milijuna dolara uloženih u nova postrojenja u Črnomercu, najavljena je dodatna investicija od još 20 milijuna dolara u proizvodnju sterilnih oblika lijekova •Značajno povećanje proizvodnje i izvoza •Nove prilike za hrvatsko gospodarstvo
Zagreb, 18. listopada 2013. - U nazočnosti Zorana Milanovića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, dr. Branka Grčića, potpredsjednika Vlade i ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ivana Vrdoljaka, ministra gospodarstva, u PLIVI je danas svečano otvoren novi pogon za proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova. Novi pogon na proizvodnoj lokaciji u Zagrebu omogućit će bitno povećanje PLIVINIH kapaciteta u proizvodnji tableta i kapsula i izravno povećati izvoz, s obzirom da je najveći dio tih proizvoda namijenjen međunarodnim tržištima.
Investicija vrijedna više od 100 milijuna dolara na PLIVINOJ proizvodnoj lokaciji u Zagrebu obuhvaća i preseljenje postojećeg pilot postrojenja za proizvodnju tableta u novi objekt te značajno povećanje kapaciteta za proizvodnju sterilnih oblika lijekova. Osnovna obilježja pogona su inovativna tehnologija i trenutno najmodernija i najsofisticiranija proizvodna oprema dostupna u svijetu. Navedena proizvodnja iziskuje posebne uvjete kontrole proizvodnih prostora i okoliša i predstavlja najosjetljiviji i jedan od najzahtjevnijih oblika farmaceutske proizvodnje uopće.
„Ova je godina za nas od posebne važnosti, jer privodimo kraju jedan od najvećih investicijskih ciklusa u povijesti kompanije. Zadovoljan sam što je Teva danas među najvećim privatnim investitorima u Hrvatskoj i što ukupna ulaganja u proizvodne pogone u Zagrebu i Savskom Marofu iznose više od 200 milijuna dolara. Osim rasta proizvodnje i izvoza značaj ove investicije je u otvaranju novih radnih mjesta, pri čemu treba imati na umu da svako radno mjesto u PLIVI značajno multiplicira broj radnih mjesta kod brojnih dobavljača koji sudjeluju u PLIVINOM proizvodnom lancu", istaknuo je Tihomir Orešković, predsjednik Uprave PLIVE i dodao: "S velikim zadovoljstvom danas možemo reći kako je uz već spomenuta ulaganja, upravo odobrena dodatna investicija od 20 milijuna dolara u proizvodnju sterilnih oblika lijekova."
Predstavljajući novo proizvodno postrojenje dr. Miran Denac, član Uprave PLIVE i direktor Operacija Hrvatske, rekao je: "Investicije u ova postrojenja na zagrebačkoj lokaciji iznose oko 100 milijuna dolara, a u ovaj je pogon ugrađena trenutno najmodernija i najsofisticiranija proizvodna oprema. Visokostručno osoblje već je obučeno za rad na novim proizvodnim linijama, a nakon postupnog popunjavanja proizvodnih kapaciteta, u ovom pogonu otvarat ćemo dodatna radna mjesta. Zahvalio bih se i projektnom timu koji je velikom brzinom, stručnošću, dobrom organizacijom te inovativnošću u ključnim trenucima, izgradio pogon u okviru investicijskog plana."
Ugledni gosti, u pratnji domaćina, obišli su novi pogon za proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova koji će PLIVINE i Tevine kapacitete povećati za 2 milijarde tableta ili za više od 25% na godinu. Budući da će se u novom pogonu uglavnom proizvoditi lijekovi za zahtjevno američko tržište i tržište Europske unije, komercijalna proizvodnja započet će neposredno nakon odobrenja američke regulatorne agencije (FDA) kao i drugih regulatornih tijela.
PLIVA.hr novosti
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
@Damirko: hvala na uvazavanju moje sugestije i otvaranju teme. Tek sam sada primjetio da postoji.
-
Investitor
- Posts: 912
- Joined: 19 Apr 2012, 10:37
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Novim zaduženjem država sebi stavlja omču oko vrata
Produženjem kreditnog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), koji osam mjeseci prije njegovog isteka traže federalne vlasti, našoj državi stavlja se omča oko vrata i dodatno zaglibljujemo u dužničkom ropstvu, kažu sagovornici "Dnevnog avaza", ekonomski eksperti i parlamentarci.
Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić, komentirajući informaciju prema kojoj će MMF u novembru na zahtjev ministra FBiH Ante Krajine razmotriti povećanje aranžmana, kazao je za "Avaz" da, ako želimo dobro ovoj zemlji i budućim generacijama, trebamo odmah zaustaviti nova zaduživanja.
- Doći će vrijeme, i to vrlo skoro, kada nećemo moći izvršavati obaveze, a onda ćemo ih početi plaćati dobrima. To su elektroprivreda, zatim šume i voda i druga prirodna bogatstva, što se uostalom desilo s ostalim zemljama koje su imale aranžmane sa MMF-om - rekao je Hasić.
Hasić: Opasan kredit
On podsjeća da je BiH još 2008. godine bila zadužena za 2,6 milijardi KM, a danas, pet godina kasnije, imamo zaduženost od deset milijardi KM. On tvrdi da svi pokazatelji govore o tome da BiH teško može održati monetarnu stabilnost.
- Daleko smo bliži afričkim nego zemljama regiona. Ovaj aranžman veoma je opasan kredit, jer već sljedeća rata dospijeva naredne godine, a vlasti i dalje povlače pogrešne poteze. Dodatno se zadužujemo, a nema zahtjeva za reprogram kredita - kazao je Hasić.
Produženjem kreditnog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), koji osam mjeseci prije njegovog isteka traže federalne vlasti, našoj državi stavlja se omča oko vrata i dodatno zaglibljujemo u dužničkom ropstvu, kažu sagovornici "Dnevnog avaza", ekonomski eksperti i parlamentarci.
Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić, komentirajući informaciju prema kojoj će MMF u novembru na zahtjev ministra FBiH Ante Krajine razmotriti povećanje aranžmana, kazao je za "Avaz" da, ako želimo dobro ovoj zemlji i budućim generacijama, trebamo odmah zaustaviti nova zaduživanja.
- Doći će vrijeme, i to vrlo skoro, kada nećemo moći izvršavati obaveze, a onda ćemo ih početi plaćati dobrima. To su elektroprivreda, zatim šume i voda i druga prirodna bogatstva, što se uostalom desilo s ostalim zemljama koje su imale aranžmane sa MMF-om - rekao je Hasić.
Hasić: Opasan kredit
On podsjeća da je BiH još 2008. godine bila zadužena za 2,6 milijardi KM, a danas, pet godina kasnije, imamo zaduženost od deset milijardi KM. On tvrdi da svi pokazatelji govore o tome da BiH teško može održati monetarnu stabilnost.
- Daleko smo bliži afričkim nego zemljama regiona. Ovaj aranžman veoma je opasan kredit, jer već sljedeća rata dospijeva naredne godine, a vlasti i dalje povlače pogrešne poteze. Dodatno se zadužujemo, a nema zahtjeva za reprogram kredita - kazao je Hasić.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
O tom standby aranžmanu bi se dalo raspravljati. Meni je zanimljivo da svi kritikuju taj aranžman a niko se ne dotiče trezorskih zapisa koji iz ministarstva finansija izlaze kao na traci.
Zanimljivo je što trezorski zapisi služe za vraćanje obaveze koje proizilaze iz obveznica. Banke su glavni kupci tih obveznica na berzi i pretpostavljan da veliku većinu emisija obveznica banke drže u svom vlasništvu. Trezorske zapise isto tako otkupljuju banke i njima se plaća kamata nakon isteka roka zapisa. Sredstvima prikupljenim od zapisa vlada tj min.fin. plaća vlasnicima obveznica tj bankama koje imaju duplu zaradu i to se tako vrti u krug a bankama samo keš leže na račun i niko od građana ne vidi korist nego samo štetu.
Zanimljivo je što trezorski zapisi služe za vraćanje obaveze koje proizilaze iz obveznica. Banke su glavni kupci tih obveznica na berzi i pretpostavljan da veliku većinu emisija obveznica banke drže u svom vlasništvu. Trezorske zapise isto tako otkupljuju banke i njima se plaća kamata nakon isteka roka zapisa. Sredstvima prikupljenim od zapisa vlada tj min.fin. plaća vlasnicima obveznica tj bankama koje imaju duplu zaradu i to se tako vrti u krug a bankama samo keš leže na račun i niko od građana ne vidi korist nego samo štetu.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Trezorskim zapisima se još moće "poigrati". U slučaju da država ne može vratiti glavnicu i/ili kamatu bankama, mogu se donijeti novi (pod)zakonski akti da banke moraju "povećati obavezne rezerve", pa se tako s njima malo natezati. Naravno da su trezorski zapisi loši, kao i kreditna zaduženja, od MMF-a ili nekog trećeg. Problem je, što ne postoji uvid u ono u šta su sredstva do sada trošena, niti na što će se sada trošiti. Najgora su zaduživanja u kojima se kupuje socijalni mir. Uzgred, MMF je jedna od najnetranspartnijih institucija što se tiče bankarskog poslovanja. Samo pogledajte tabličnu strukturu glasačkih prava. Prilažem link na cijeli članak iz wikipedije, ali posebno izdvajam dio o kritikama http://en.wikipedia.org/wiki/Internatio ... etary_Fund
Criticisms[edit]
For example, some people believe that Jeffrey Sach's work shows that "the Fund's usual prescription is 'budgetary belt tightening to countries who are much too poor to own belts'.[18] " It has been said that the IMF's role as a generalist institution specialising in macroeconomic issues needs reform. Conditionality has also been criticised because a country can pledge collateral of "acceptable assets" to obtain waivers on certain conditions.[17] However, that assumes that all countries have the capability and choice to provide acceptable collateral.
One view is that conditionality undermines domestic political institutions.[19] The recipient governments are sacrificing policy autonomy in exchange for funds, which can lead to public resentment of the local leadership for accepting and enforcing the IMF conditions. Political instability can result from more leadership turnover as political leaders are replaced in electoral backlashes.[6] IMF conditions are often criticised for their bias against economic growth and reduce government services, thus increasing unemployment
Criticisms[edit]
For example, some people believe that Jeffrey Sach's work shows that "the Fund's usual prescription is 'budgetary belt tightening to countries who are much too poor to own belts'.[18] " It has been said that the IMF's role as a generalist institution specialising in macroeconomic issues needs reform. Conditionality has also been criticised because a country can pledge collateral of "acceptable assets" to obtain waivers on certain conditions.[17] However, that assumes that all countries have the capability and choice to provide acceptable collateral.
One view is that conditionality undermines domestic political institutions.[19] The recipient governments are sacrificing policy autonomy in exchange for funds, which can lead to public resentment of the local leadership for accepting and enforcing the IMF conditions. Political instability can result from more leadership turnover as political leaders are replaced in electoral backlashes.[6] IMF conditions are often criticised for their bias against economic growth and reduce government services, thus increasing unemployment
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Imamo iskustva i kritike na račun MMFa zbog pogrešnih recepata u velikim zemljama što se pokazalo ispravnim i te kritike treba prihvatiti. Mislim da su službenici MMFa toga svjesni,pogotovo kod Malezije.
"Problem" tih aranžmana je bio što se MMF uplitao politiku vođenja velikih država čije ekonomije mogu biti same sebi dostatne i koje imaju solidno uređene poretke za razliku od BIH.
Mislim da su zahtjevi MMFa prema BIH ispravni jer se samo tako neke stvari mogu dovesti u red:
http://www.imf.org/external/np/sec/pr/2012/pr12497.htm
Ovo je jedan od ključnih dijelova:
A ovaj navod kritike
Tako da mislim da ćemo od ovoga ugovora imati dugoročne koristi iako će se kredit morati vraćati.Pored toga, sreća u nesreći je bila da je u ovom periodu došlo do povećanja građevinskih radova što dodatno pozitivno utiče na ekonomiju.
"Problem" tih aranžmana je bio što se MMF uplitao politiku vođenja velikih država čije ekonomije mogu biti same sebi dostatne i koje imaju solidno uređene poretke za razliku od BIH.
Mislim da su zahtjevi MMFa prema BIH ispravni jer se samo tako neke stvari mogu dovesti u red:
http://www.imf.org/external/np/sec/pr/2012/pr12497.htm
Ovo je jedan od ključnih dijelova:
Kao i onaj dio o penzionisanju.enhanced control over lower-level governments, extra-budgetary funds, and public companies, as well as steps to improve tax administration will help improve government finances.
A ovaj navod kritike
ima upravo suprotan,pozitivan uticaj kod nas. Naša država tj vlast nije dobar poslodavac niti dobar "investitor" za razliku od nekih velikih država koje su ranije potpisivale aranžmane sa MMFom.their bias against economic growth and reduce government services, thus increasing unemployment
Tako da mislim da ćemo od ovoga ugovora imati dugoročne koristi iako će se kredit morati vraćati.Pored toga, sreća u nesreći je bila da je u ovom periodu došlo do povećanja građevinskih radova što dodatno pozitivno utiče na ekonomiju.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Hajde da prihvatimo "državu" kao lošeg poslodavca i investitora. Što se slažem.
Izdvojio sam ovaj dio iz tvog linka
Success in achieving sustainable fiscal consolidation over the medium term will depend on progress in structural fiscal reforms. Moving ahead with the reform of the privileged pension system in the Federation, and streamlining the government wage structure and the ministries and agencies in all of BiH will generate structural savings and create room for growth-enhancing capital investments and priority social spending. In addition, enhanced control over lower-level governments, extra-budgetary funds, and public companies, as well as steps to improve tax administration will help improve government finances. The success of these reforms will require strong political will and a careful design of reform measures
Boldirao sam zadnju rečenicu. "Za uspjeh reformi biće potrebna snažna politička volja i pažljivo kreiranje reformskih mjera"
Očito, domaći politčki faktor se ne može isključiti.
Dakle, navedeno je šta je potrebno. To tek treba obezbjediti. A toga nema. Ako ima, molim link, naravno na reformske mjere, ne na "političku volju" Toga uvijek nominalno ima na pretek.
Volio bih da nisam u pravu, ali ja od reformskih mjera očekujem samo povećanje PDV-a naredne godine.
Izdvojio sam ovaj dio iz tvog linka
Success in achieving sustainable fiscal consolidation over the medium term will depend on progress in structural fiscal reforms. Moving ahead with the reform of the privileged pension system in the Federation, and streamlining the government wage structure and the ministries and agencies in all of BiH will generate structural savings and create room for growth-enhancing capital investments and priority social spending. In addition, enhanced control over lower-level governments, extra-budgetary funds, and public companies, as well as steps to improve tax administration will help improve government finances. The success of these reforms will require strong political will and a careful design of reform measures
Boldirao sam zadnju rečenicu. "Za uspjeh reformi biće potrebna snažna politička volja i pažljivo kreiranje reformskih mjera"
Očito, domaći politčki faktor se ne može isključiti.
Dakle, navedeno je šta je potrebno. To tek treba obezbjediti. A toga nema. Ako ima, molim link, naravno na reformske mjere, ne na "političku volju" Toga uvijek nominalno ima na pretek.
Volio bih da nisam u pravu, ali ja od reformskih mjera očekujem samo povećanje PDV-a naredne godine.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Nekada smo sami sebi davali ekskluzivno pravo na saradnju sa arapskim svijetom a danas je ovako:
Ovako se surađuje s Bliskim Istokom: Hrvatsku će Srbi "progutati" investicijskim projektima
DOK PREDSTAVNICI hrvatske Vlade bezglavo bauljaju svijetom u potrazi za investitorima, koji u Hrvatsku nikako da stignu i pokrenu neke značajnije projekte, susjednoj Srbiji na tom području jako dobro ide. Proteklog je tjedna u Dubaiju održan GITEX, jedan od najvećih svjetskih sajmova elektronike, a zemlja partner je bila upravo Srbija.
Direktor srpske državne agencije SIEPA (Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbije), Božidar Laganin, na otvorenju sajma je istaknuo značaj ovog partnerstva s Dubaijem: "Kako smo s Fiatom prije nekoliko godina napravili investicijski bum, na čijem je valu u Srbiju došlo preko 150 kompanija iz automobilskog sektora i podiglo naš izvoz do najboljeg rezultata u povijesti zemlje, tako se sad trudimo napraviti sličan investicijski val na projektu Mubadale (Mubadala je kompanija iz UAE koja u Srbiji planira izgradnju centra za istraživanje i razvoj informacijskih tehnologija te tvornice čipova i sofisticiranih komponenti za avio-industriju, op.a.). GITEX je najveći IT sajam u regiji Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, a Srbija je ove godine službena zemlja-partner. To nam omogućava da dobre vijesti iz Srbije širimo u ovoj regiji, jednoj od rijetkih koja u uvjetima globalne krize traži nove lokacije za investiranje".
Ovaj sajam, na kojem se predstavilo 15 kompanija iz Srbije (i niti jedna iz Hrvatske), samo je dodatno produbio suradnju Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Upravo je zrakoplovna kompanija iz UAE, Etihad Airways, 1. kolovoza ove godine postala strateški partner Vlade Srbije u srpskoj aviokompaniji Jat Airways, koja je dobila novo ime - Air Srbija. Suradnja s UAE znači i poboljšanje zračne flote Air Srbije, koja će uskoro biti pojačana novim zrakoplovima. U planu je izgradnja nove zračne luke u Beogradu te bi aerodrom "Nikola Tesla" trebao postati najveći centar zračnog prometa u regiji.
Istovremeno, zrakoplovne kompanije iz UAE ne iskazuju interes za kupnju hrvatskog avioprijevoznika Croatia Airlinesa, kojeg hrvatska Vlada daje na prodaju. Gubitaška tvrtka, koju država više ne želi sanirati, o obnovi voznog parka do pronalaska dobrog kupca može samo sanjati iako su u posljednje vrijeme učestale vijesti o kvarovima i tehničkim problemima zrakoplova CA.
Prošlog su se tjedna predstavnici hrvatske Vlade uputili u London kako bi ondje pokušali pronaći investitore. Predstavili su im projekte vrijedne 20 milijardi eura, investitori su navodno iskazali interes, ali konkretnijih dogovora zasad nema. Vrijedi podsjetiti kako su hrvatski predstavnici krajem prošle godine investitore tražili u Katru, ali taj pohod do danas nije dao neke značajnije rezultate ni ostvarenje projekata.
Last edited by Custos on 28 Oct 2013, 22:45, edited 1 time in total.